Stablo jabuke bilo je još od prastarih vremena sastavni dio ravnogorskih vrtova i voće je koje je tu oduvijek prisutno u prehrani, naročito u zimskim mjesecima.

Jabuka poboljšava probavu, hranjiva je, djeluje antivirusno, snižava masnoće u krvi i čisti tijelo od otrova.

Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno utječu na naš organizam. Od davnina su se koristile za liječenje gripe, vrućice, bronhijalnih bolesti, srčanih tegoba, slabokrvnosti, za odčepljenje nosa i dišnih organa te za brži oporavak nakon bolesti. Stoga ne čudi što su naši stari govorili: „Jedna jabuka na dan – liječnik iz kuće van.“

Jabuka sadrži pektin i celulozu stoga potiče i regulira probavu i stabilizira crijevnu floru. Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav. Sprječava nakupljanje štetnih tvari u krvi, snižava povišeni kolesterol u krvi i sprječava začepljenje krvnih žila pa tako smanjuje rizik za pojavu tromboze i ateroskleroze.
Kako sadrži mnogo kalija, jabuka potiče izlučivanje suvišne tekućine iz organizma pa uz ostalo na taj način pogoduje i mršavljenju. Kako je bogata vlaknima koja bubre u želucu stvara se osjećaj sitosti i smanjuje apetit, stoga je jabuka nezaobilazna u svim dijetama s ciljem smanjenja kilograma. Jabuka pozitivno utječe i na funkcioniranje bubrega, jetre i žuči. Pozitivno utječe na izgradnju kosti i zuba, a kako je bogata i fluorom sprječava karijes te jača i štiti zubno meso i usnu floru. Polaganim žvakanjem jabuke čiste se zubi i uništavaju štetne bakterije u usnoj šupljini.

U narodnoj medicini kuhane jabuke bile su poznate kao sedativ koji smiruje i olakšava mirniji san.

Ribane sirove jabuke koristile su se i kao oblog za ozlijeđene ili bolne oči.

Pečene jabuke koristile su se za čitav niz tegoba, primjerice pri boli u ušima. Zdrobljene s malo sumpora i nanesene na kožu koristile su se kod svraba i lišajeva, a pomiješane u jednakom omjeru s maslinovim uljem kod rana koje sporo zacjeljuju.