Kada dođe proljeće i priroda se počinje buditi nastaju i promjene zbog kojih na našem tijelu osjećamo različite tegobe. Tijekom dužeg perioda mirovanja u zimskim mjesecima “jačom” prehranom stvorili smo zalihu masnih naslaga kako bi tijelo zaštitili od velikih hladnoća. Nakon konzumiranja polica sa špekom, rebaraca i kobasica s repom i zeljem i ostalih blagodati zimske kuhinje na red dolazi laganija prehrana. Evo kako su naši stari u Gorskom kotaru u skladu s prirodom jačali i čistili organizam i liječili proljetni umor.

• 
• 
• 
• 

Pokraj kuća u Gorskom kotaru čim okopni i malo otopli raste obilje radiča (maslačka) koji se na više načina može upotrijebiti kao lagan i zdrav obrok. A u rano proljeće kraj kuća i vrtova obilato počinju rasti i koprive. Ako uberemo mlade stabljike kopriva i radića, dodamo malo mladih stabljika stolisnika i kima radi arome te sitno sjeckani češnjak, sve zajedno skuhamo i začinimo, dobit ćemo vrlo ukusno i zdravo varivo.
Maslačak u narodu slovi kao vrlo dosadan korov, ali u isto vrijeme je i vrlo ljekovita biljka. Cijela biljka bogata je vitaminom C i mineralima. Maslačak je vrlo pogodan za proljetnu kuru liječenja. Rano u proljeće beremo korijen, listove prije cvatnje i cvjetove u doba cvata. Pripravci od maslačka pročišćavaju organizam ubrzavanjem izbacivanja otrovnih i otpadnih tvari i zagađivača putem jetre i bubrega. radič otklanja sve zastoje u organizmu te krijepi i vraća snagu. Znači moglo bi se reći da pomlađuje organizam, jer poboljšava cjelokupnu izmjenu tvari i pospješuje pročišćavanje krvi. Od cvjetova maslačka sami možemo napraviti takozvani med.
Kopriva slovi kao hranjiv proljetni tonik. Vrlo je bogata mineralima, osobito željezom, a sadrži i vitamine A, C i K. Budući da kopriva sadrži željezo pomaže obnavljanju crvenih krvnih zrnaca, opskrbljuje tijelo kisikom i čuva od slabokrvnosti. Prije svega kopriva okrepljuje i smiruje živce. Kod proljetnog umora koristi se svježi sok od koprive.
Kao ranoj proljetnoj biljci jaglacu se pripisivala magična moć. Vjerovalo se da može vezati Sunčevu energiju, tjerati demone i mračne more te poboljšati čovjekovo zdravlje.
U obliku proljetne kure za “čišćenje krvi” koristi se mješavina svježih biljaka: jaglaca, brezova lišća i lišća koprive.

Zdrava namirnica koju su naši stari često koristili u prehrani i liječenju bolesti bila je zob – tonik za živce koji usto i jača tijelo. Zob je jedan od najboljih lijekova za oporavak živčanog sustava, a koristio se u liječenju tjeskobe, malaksalosti i živčane iscrpljenosti. Opuštajuće osobine zobi dokazuje i tradicionalni recept za ljude koji pate od nesanice: treba spavati na madracu napunjenim zobenim ljuskama. Budući da je lako probavljiva zob je pogodna tijekom kroničnih bolesti ili oporavka. Zobena kaša sa začinima, šećerom, limunom ili vinom prastaro je jelo za bolesne i starije osobe. Slovi i kao sredstvo za liječenje neplodnosti i impotencije. Novija istraživanja pokazala su da zobeno vlakno može znatno smanjiti količinu kolesterola u krvi, pomoći u borbi bolesti srca, povišenog tlaka, pretjerane debljine, proširenih vena i hemoroida.
Umor koji ponekad osjećamo u proljeće takvo je stanje u kojem organizam postaje manje otporan. Stoga treba jesti što više okrepljujuće hrane s puno vitamina. U narodnoj medicini i tu se nezaobilazno preporučaju i češnjak i med, a pored toga vrlo je cijenjena i divlja ruža. Plod divlje ruže – šipak jedan je od najbogatijih izvora vitamina C, a bogat je i vitaminima A, B i K. No, i listovi i latice ruže također djeluju osvježavajuće, a kao čaj pročišćavaju organizam – djeluju dijuretično i ubrzavaju eliminaciju otrovnih tvari putem mokraćnog sustava. Pored toga jačaju imunitet pa su odličan tonik za ljude slabe otpornosti, a ujedno povećavaju plodnost, jačaju spolnu želju te lijeće impotenciju.